Meni
Zatvori
Skrivena prijetnja: Groznica Zapadnog Nila i važnost zaprašivanja protiv komaraca
Kao rezultat globalnog zagrijavanja, u našem podneblju raste opasnost od širenja nekoliko bolesti koje prenose komarci, a na prvom mjestu je Groznica Zapadnog Nila. Ova bolest, koju prenose komarci iz roda Culex (domaći i tigrasti komarci) je virusno oboljenje koje kod zaraženih, u omjeru od jedan do pet posto, može izazvati teška neurološka stanja, upalu mozga i smrt. Od Groznice Zapadnog Nila mogu oboljeti ljudi, konji i ptice, a čovjek je slučajni domaćin virusu nakon ujeda zaraženog komarca. Glavni rezervoari infekcije su ptice, naročito vrane, svrake i kreje, a komarci bolest prenose na ljude.
Između 15 i 20 posto oboljelih će nakon infekcije i inkubacije od dva do 15 dana imati simptome slične gripi, dok većina (oko 80 posto) neće imati nikakve simptome. Najugroženije su osobe starije od 60 godina i one koje imaju hronične bolesti, iako i mlađi mogu oboljeti. Groznica Zapadnog Nila se, osim ubodom komarca, može prenijeti i transfuzijom krvi, kao i transplantacijom organa i tkiva.
Posebno su ugrožena sela i gradovi u blizini rijeka, jezera, bara i drugih stajaćih voda, jer komarci polažu jaja u vodu. Iz jaja nastaju larve, a iz larvi odrasli komarci koji se hrane krvlju ljudi i životinja, što povećava rizik od prenosa virusa. Komarci se mogu proširiti i u područja udaljena od vode zahvaljujući vjetrovima, zbog čega se njihova prisutnost širi u sve više krajeva naše zemlje i regije. Tako su epidemije zabilježene u Rumuniji 1996. godine, Grčkoj 2010. i Srbiji 2012. godine. I u Bosni i Hercegovini Groznica Zapadnog Nila predstavlja sve veću prijetnju, odnosno zone u kojima su pronađeni zaraženi komarci se šire.
Rizik od zaraze ovom bolešću raste pa su opće mjere prevencije u sprečavanju širenja komaraca izuzetno važne. To uključuje postavljanje mreža na prozore i krevete, korištenje repelenta za kožu (poput Autana), nošenje odjeće koja pokriva ruke i noge, izbjegavanje boravka na otvorenom od sumraka do svitanja kada su komarci najaktivniji, te najvažniju mjeru – zaprašivanje komaraca insekticidima.
Stajaće vode u našim baštama, dvorištima i balkonima idealna su mjesta za razmnožavanje komaraca pa je važno ukloniti posude poput saksija, korita i starih guma u kojima se nakuplja voda. Također, posude sa cvijećem na grobljima koje sadrže vodu pogoduju njihovom razmnožavanju.
Zaprašivanje komaraca je u nadležnosti javnih službi, komunalnih preduzeća i mora se obavljati sistematski i kontinuirano prema unaprijed utvrđenom rasporedu, kako sa zemlje, tako i iz zraka, posebno u teško dostupnim predjelima uz rijeke i stajaće vode. Zaprašivanje sa zemlje mogu obavljati profesionalci prskalicama ili specijalizovana vozila za raspršivanje insekticida.
Od najveće je važnosti sprovoditi sve preventivne mjere u sezoni, od aprila do novembra, kako bi se prijenos virusa preko komaraca što efikasnije spriječio.
Dr. sc. Zoran Milosavljević